Mini vic.gov.au

This is a low bandwidth version of vic.gov.au. Contents may not be up to date. © Copyright State Government of Victoria

Filifiliina o mataupu mo le Tausaga 11 ma le 12 (Choosing Year 11 and 12 subjects) - Gagana Samoa (Samoan)

Fa’apefea ona filifili po’o a mataupu e filifilia mo le Tausaga 11 ma le 12.

A’oa’o atili e fa’atatau i au filifiliga mo mataupu i le Tausaga 11 ma le 12.

Pe a filifilia au mataupu mo le Tausaga 11 ma le 12, e tāua le mafaufau i mea e te lelei ai ma e fiafia iai.

Afai ua e iloa le mea e te mana’o e fai pe a uma lau a’oga, e mafai ona e filifilia mataupu e ausia ai lena sini.

Afai e te le o mautinoa, e mafai ona aofia ai mataupu e tatala ai au filifiliga pe a uma le a’oga.

O a’oga ta’itasi e fuafuaina po’o a mataupu VCE ma le VET e latou te ofaina, ma e le ofaina uma e a’oga ia mataupu. Siaki lau a’oga e fa’atatau i au filifiliga.

Fa’asoa lenei itulau i le WhatsApp

Mea e mana’omia muamua

Afai e te mana’o e te alu i le iunivesite, amata se aperenitisi pe a’oga i le TAFE, e mana’omia lou su’esu’e i manaoga mo le ulufale. E fa’aigoa mea nei o mea e mana’omia muamua, ma e eseese mo mataupu ta’itasi ma iunivesite.

O ala

E tolu ala autu o lo’o maua i le Tausaga 11 ma le 12 - VCE, VCE VM ma le VPC. E mafai ona e fa’aopopoina le VETi so’o se tasi o nei ala.

Mataupu mo le VCE ma le VCE VM mo Tausaga 11 ma le 12

Pisinisi ma Tamaoaiga

Mataupu e filifili ai: Tausitusi, Pulega o Pisinisi, Tamaoaiga, Alamanuia ma Pisinisi, A’oa’oga Fa’aloia.

Fausaga ma Tekonolosi

Mataupu e filifili ai: A’oa’oga Tau Fai Fa’atoaga ma Togalaau, A’oa’oga Tau Meaai Taumafa, Fausiaina o Oloa ma le Tekonolosi, Inisinia o Tau Komepiuta (System Engineering).

Numera Fa’atekonolosi

Mataupu e filifili ai: Algorithmics (HESS), Komepiuta Fa’aaoga.

Igilisi

Mataupu e filifili ai: Gagana Igilisi, Igilisi Fa’avae, Tusitusiga, Faitautusi (na o tamaiti a’oga VCE VM), Igilisi Fa’asauni o se Gagana Fa’aaopopo, Igilisi o se Gagana Fa’aaopopo.

A’oa’oga i le Soifua Maloloina ma Fa’amalositino

Mataupu e filifili ai: Atina’e o le Soifua Maloloina ma le Tagata, A’oa’oga o Fafo ma le Si’osi’omaga, A’oa’oga Fa’amalositino.

Su’esu’ega o le atina’e, fausaga, ma le fa’agaioiga o le sosaiete a tagata

Mataupu e filifili ai: Polokiki a Ausetalia ma le Lalolagi, A’oa’oga i Mea mai Anamua, A’oa’oga o Tagata ma latou Si’osi’omaga, Talafa’asolopito, Filosofia, Lotu ma le Sosaiete, Sociology, Feau Tusitusi ma Tu ma Aga.

Gagana

Mataupu e filifili ai: Gagana Muamua, Gagana Lona Lua, Gagana Anamua, Gagana Apoliki a Vitoria, Gagana Saina, Aganu’u ma le Sosaiete, CCAFL.

Matematika

Mataupu e filifili ai: Matematika Fa’avae, Matematika Lautele, Metotia Fa’amatematika, Matematika Fa’apitoa, Numera (na o tamaiti a’oga VCE VM).

Fa’afiafiaga Fa’atino

Mataupu e filifili ai: Siva, Tala, Musika, Ata.

Saienisi

Mataupu e filifili ai: Su’esu’ega mo mea ola, Kemisi, Si’osi’omaga Fa’asaienisi, Fisiki, Su’esu’ega Fa’asaienisi o le mafaufau.

Ata Vaaia

Mataupu e filifili ai: Faiga o Ata Fatufatu, Ata Fausia ma le Fa’aaliga, Fa’asalalauga, Fuafuaga Feso’otaiga i Vaaiga.

Matata Eseese

Mataupu e filifili ai: Tomai Feso’ota’i i le Galuega, Tomai Atina’e Patino.

I le 2025, o le a mafai e a’oga ona ofaina nei mataupu i tamaiti a’oga VCE lautele ia aofia ai i le latou polokalame, e le na o tamaiti a’oga VCE Matata Eseese.

E mafai fo’i ona e fa’aopopo le VET i lau VCE Matata Eseese po’o le VPC.

High school student using digital keyboard and DJ equipment.

Auala e fetaui ai a’oa’oga faa-matata esese i le Tausaga 11 ma le 12 (How VET fits into Year 11 and 12) - Gagana Samoa (Samoan)

A’oa’o atili e fa’atatau i auala e fetaui ai (VET) i isi mataupu i Tausaga 11 ma le 12 i Vitoria.

Tusipasi o A’oa’oga a Vitoria (VCE)

Afai e te filifilia le ala o le VCE, e mana’omia ona e fa’amautinoa i le mae’a ai o le Tausaga 12, ua e ausia uma mea e mana’omia mo le VCE. O le a fesoasoani lau a’oga ia oe i lenei mea.

O mataupu VCE e vaevae i Iunite 1, 2, 3, ma le 4.

O iunite 1 ma le 2 e masani ona ave fa’atasi ae mafai ona ave eseese. O nisi a’oga e ofaina ia Iunite 1 ma le 2 i tamaiti a’oga i le Tausaga 10. O se auala lelei lea e iloa ai pe e te fiafia i lea mataupu ma vave amata ai loa i le VCE.

O tamaiti a’oga o le VCE Lautele e tatau ona ave fa’atasi Iunite e 3 ma le 4 i le tausaga e tasi mo so’o se mataupu tuto’atasi a le VCE. E mafai e tamaiti a’oga ona ave se mataupu o le Iunite 3 ma le 4 i le Tausaga 11.

E mana’omia ona uma ni au iunite e le itiiti ifo i le 16 e aofia ai:

O le tele o tamaiti a’oga e fai a latou VCE i le sili atu i le 2 tausaga, fa’auma i le va o le 20 ma le 24 iunite.

O lona uiga:

Fa’ata’ita’iga o le polokalame VCE

Tausaga 11 (6 mataupu = 12 iunite)
Tausaga 12 (5 mataupu = 10 iunite)

Aofa’i atoa: 22 iunite (e aofia ai le itiiti ifo 16 iunite).

Afai e sui lou mafaufau pe a uma Iunite 1 ma le/po’o le 2 o se mataupu, e le toe mana’omia na e fa’aauau ai i Iunite 3 ma le 4 i le Tausaga 12.

E mafai ona aofia ai mataupu VET i mataupu o lau VCE. E te maua ai tomai fa’atino i se alamanuia o lo’o e fiafia ai ma vave amata ai i le ala o lau galuega.

Mo le silafia atili e fa’atatau i mataupu VCE, asiasi i le upega tafa’ilagi a le Victorian Curriculum and Assessment Authority(opens in a new window).

Fuaina o le ATAR

I le fuafuaina o le ATAR, o le Laumua Ulufale mo Iunivesite a Vitoria (VTAC) e fuaina togi o a’oa’oga. E mafai ai ona maua se fa’atusatusaga talafeagai o tulaga ausia e tamaiti a’oga i latou mataupu uma.

O le fuaina e fetu’utu’una’i ona e faigata atu ona maua togi maualuga i isi mataupu nai lo isi. E le fa’apea ona e faigata lava pe faigofie atu. Ona o isi mataupu e tosina ai vaega tauva o tamaiti a’oga.

Mo le fia iloa atili e fa’atatau i le fuaina o le ATAR, asiasi i le upega tafa’ilagi a le VTAC.

VCE Matata Eseese Sili (VCE VM)

Afai e te filifili e mulimuli i le ala o le VCE VM, e mana’omia lou mautinoa ia o’o atu i le i’uga o le Tausaga 12 ua e ausia uma tulaga mana’omia mo le VCE VM. O lou aoga o le a fesoasoani atu i lea mea.

E mana’omia ona fa’amae’a ni au iunite e le itiiti ifo i le 16 e aofia ai iunite i le:

E mafai fo’i ona fa’aalu lou taimi e a’oga ai i se falefaigaluega e feso’ota’i iai lau mataupu VET. E ta’ua lea o le Amanaia i A’oa’oga Fa’atulagaina i le Fale Faigaluega.

E mafai ona e tu’ufa’atasia ia iunite ma isi mataupu VCE e manaia ai le fa’afefiloi o mataupu. E tatau ona e siaki i lau a’oga po’o a mataupu tu’ufa’atasi e mafai i le fa’asologa o mataupu.

Mo le fia iloa atili e fa’atatau i mataupu VCE VM, asiasi i le upega tafa’ilagi a le Victorian Curriculum and Assessment Authority(opens in a new window).

Teenager using 3d immersive headgear

Mataupu Autu o le VCE VM (VCE VM Core Subjects) - Gagana Samoa (Samoan)

Su’esu’e mataupu autu e 4 i le VCE Matata Eseese Sili.

Tusipasi o Ala A’oa’o i Vitoria (VPC)

O le VPC o se filifiliga e sili atu ona fetu’utu’una’i mo so’o se isi, mo ni mafuaaga eseese, e ono le saunia po’o le mafai fo’i ona fa’auma le VCE po’o le VCE VM.

E mafai ona e amata le VPC i le Tausaga 10 pe afai e te mana’omia ma mafai ona fa’auma le isi lua tausaga (pe umi atu pe a e mana’omia).

O le a mana’omia ona uma ni au iunite e 12 pe sili atu, e aofia ai se:

O iunite o totoe e fa e mafai ona aumai mai isi iunite VPC pe mai le Tusipasi VET I po’o mataupu o i luga.

E mafai fo’i ona e fa’aaluina se taimi e a’oga ai i le falefaigaluega. E mafai ona faia nisi iunite VPC, po’o iunite VCE po’o le VCE VM fo’i pe afai e ofaina e lau a’oga.

E mafai fo’i ona e faia le VET i lau VPC, e te maua ai tomai fa’atino i se mataupu e te ono mana’o e galue ai pe a uma le a’oga.

Mo nisi fa’amatalaga

I nei filifiliga uma, e tāua le talanoa i au faia’oga, ou matua, ma faufautua a lau a’oga. O le a latou mafai ona fesoasoani ia oe e filifili le mea pito sili ona talafeagai mo oe.

Ia iloa atili e fa’atatau i le VCE, VCE Matata Eseese po’o le VPC, asiasi i itulau nei:

teenager learning to bee keep

E fa’atatau i le Tusipasi o A’oa’oga a Vitoria (About the Victorian Certificate of Education) - Gagana Samoa (Samoan)

A’oa’o atili e fa’atatau i le a’oa’oina o le Tusipasi o A’oa’oga a Vitoria (VCE) ma le mea e mafai ona oo iai.

High school student helping to an elderly person walk with their walker

Ku saabsan VCE-da Xirfadlaha Sare (About the VCE Vocational Major) - Gagana Samoa (Samoan)

VCE-da hadda waxaa qeyb ka ah Vocational Major, barnaamij cusub oo laba sano ah oo dhex jira VCE-da.

High school student sanding some wood in class

E fa’atatau i le Tusipasi o Ala A’oa’o a Vitoria (About the Victorian Pathways Certificate) - Gagana Samoa (Samoan)

A’oa’o atili e fa’atatau i le VPC ma le mea e mafai ona e oo iai.

Education & training

Updated 27 March 2026



About the VIC Government

Grants and programs

Jobs and careers

Arts, culture and heritage

Business and the workplace

Communities

Education and training

Environment, water and energy

Finance and economy

Health and social support

Housing and property

Law and justice

Safety and emergencies

Science and technology

Sport and recreation

Traffic and transport

Working in the Victorian Government