Mini vic.gov.au

This is a low bandwidth version of vic.gov.au. Contents may not be up to date. © Copyright State Government of Victoria

Auala e fetaui ai a’oa’oga faa-matata esese i le Tausaga 11 ma le 12 (How VET fits into Year 11 and 12) - Gagana Samoa (Samoan)

O mea uma e mana’omia ona e iloa e fa’atatau i le VET, o tomai o le a e maua, ma le mea e mafai ona e o’o iai.

On this page

E fa’atatau i le VET

A’oa’oga Matata Eseese (VET) e fa’apitoa i a’oa’oga i alamanuia.

O tomai e te a’oina i le VET e mafai ona fa’aaoga i le falefaigaluega po’o lou fa’aauau ai e a’oga mo se matata po’o se fa’ailoga.

E mafai ona e fa’aopoopoina le VET ia au mataupu a’o e i ai i le tausaga 11 po’o le 12. O nisi a’oga e fa’ataga tamaiti e amata le VET i le Tausaga 10.

O le VET e mafai ona aofia i lau:

E fua i le fa’ailoga VET, e te su’esu’e i lau a’oga po’o se a’oga lata ane/TAFE/a’oa’oga.

Fa’asoa lenei itulau i le WhatsApp

O fea e mafai ona e oo iai

E fesoasoani le VET ia oe e amata vaai i lau galuega mo le lumana’i a’o e iai pea i le a’oga.

E te maua ai tomai fa’atino i se alamanuia o lo’o e naunau iai lea e fa’aleleia ai le tulaga o le maua o sau galuega.

E avatu fo’i e le VET ia oe le fa’ailoa agai atu i le fa’aumaina o lau:

O nisi polokalama VET e tu’u maia togi e fa’aopopo i lau ATAR, pe afai e te agava’a iai. O se tamaititi a’oga e ausia se fa’asologa Iunite 3-4 mai se polokalama VCE VET e leai ni togi e ono agava’a mo se fa’aopoga agai i latou ATAR.

Maua ma a’oa’o ma se SBAT

O isi filifiliga VET o lo’o maua o se aperenetisi totogi po’o se a’oa’oga e fai i le a’oga (SBAT) a’o e faia le VCE, VCE VM or VPC.

O lenei auala e mafai ai ona e a’oga-a’o-faigaluega o se tagata faigaluega le tumau, a’o maua le totogi o le a’oa’oga ma galue fa’atasi ma tagata faigaluega agava’a. Toatele tamaiti a’oga SBAT o lo’o fa’aauau ona galue fa’aaperenetisi po’o a’oa’oga ina ua uma le tausaga 12.

Mo le iloa atili e uiga i lea mea, asiasi School-based apprenticeships and traineeships (A’oga faavae i aperenitisi ma a’oa’oga masani).

O au filifiliga o le VET

Ua tele ma tele a’oga ua ofoina le VET i ala fa’amuamua o lo’o lisiina i lalo. Siaki i faufautua a lau a’oga ia iloa po’o a filififliga o maua i lau a’oga.

O nisi o Tusipasi o lisiina i lalo na maua togi o lo’o maua i fa’asologa o maua i Iunite 3 ma le 4. O filifiliga VET e fetaui ai mea nei ua makaina i le:

Soifua Maloloina

O nei tusi pasi o lo’o i totonu o le polokalame VCE VET i le Soifua Maloloina.

Au’aunaga Lautele ma A’oa’oga amata a Tamaiti

O nei tusipasi o lo’o i totonu o le VCE VET Auaunaga Lautele po’o Polokalama Gagana fa’aaoga.

Fale ma le Faufale

O nei tusipasi o lo’o i totonu o le polokalame VCE VET Fale ma Faugafale, Palama po’o Fausaga tetele.

Fa’asalalauga Fa’atekonolosi ma Tekonolosi

O nei tusipasi o lo’o i totonu o le VCE VET Tekonolosi Tuufaatasi po’o le Faamatalaga ma Fesoota’iga Faatekonolosi polokalame.

Talimālō

O nei tusipasi o lo’o i totonu o le polokalame VCE VET Talimalo.

Malosi Mamā ma le Fa’aInisinia (Clean Energy and Engineering)

O tusipasi nei o lo’o i totonu ole polokalama VCE VET Insinia Alamanuia, Eletise Alamanuia po’o le Tomai fa’a Fale Su’eSu’e polokalame.

Fai Ta’avale

O lenei tusipasi o lo’o i totonu o le polokalame VCE VET Fai Taavale.

Fa’atoaga ma le Si’osi’omaga

O nei tusipasi o lo’o i totonu o le polokalame VCE VET Faatoaga, Togalaau, Faasao ma le Pulega o Faiga Faanatura po’o le Tausiga o Manu.

Teuteu Ulu ma le Lalelei

O tusipasi nei o lo’o i totonu ole polokalame VCE VET lauulu ma le lalelei.

Alamanuia Fatufatu

O tusipasi nei o lo’o i totonu ole polokalame VCE VET Faasalalauga Fatufatu ma Tekonolosi, Mamanuina o Ofu, Sikaili m Tekonolosi, Siva po’o le Musika.

Ta’aloga ma Fa’afiafiaga

O tusipasi nei o lo’o i totonu ole polokalame VCE VET Taaloga ma faafiafiaga.

Pisinisi

O tusipasi nei o lo’o i totonu ole polokalame VCE VET Pisinisi po’o le Pisinisi laiti.

Mo nisi fa’amatalaga

Talanoa i le faufautua a lau a’oga ia iloa ai po’o fea o ia mea e ono fetaui mo oe.

Ina ia iloa atili e fa’atatau i le VET, asiasi i le upega tafa’ilagi VCAA.

Ina ia iloa atili e fa’atatau po’o fea e te o’o iai i le VET ma fa’alogo i isi tamaiti a’oga ua uma latou, asiasi VET Champions.

Education & training

Updated 27 March 2026



About the VIC Government

Grants and programs

Jobs and careers

Arts, culture and heritage

Business and the workplace

Communities

Education and training

Environment, water and energy

Finance and economy

Health and social support

Housing and property

Law and justice

Safety and emergencies

Science and technology

Sport and recreation

Traffic and transport

Working in the Victorian Government