Kinder Kits - Gagana Samoa (Samoan)
O tamaiti uma lava e lesitala i Polokalame a A’oga Fa’ata’ita’i mo le Tolu-Tausaga-le-Matutua i le 2026 e agava’a i le mauaina o se Pusa Meaa’oga.
Ta’iala mo Aiga

E uiga i lau Kinder Kit
O le auai o lou tama i ta’aloga o se auala lelei e lagolago ai le latou a’oa’oina ma le atina’eina. O matua, tagata tausi ma aiga, o se vaega e sili ona tāua i lea faigamalaga.
Kinder Kits o lo’o fa’atumuina i tusi, meata’alo fa’aa’oa’oga ma gaioiga ua faia mo lau tama ma lou aiga e fa’afiafia ai i le fale.
O Kinder Kit ta’itasi e aofia ai mea ua saunia fa’apitoa mo tamaiti ta’i tolu tausaga.

A’oga Amata a Vitoria Ta’iala mo A’oa’oga ma le Atina’eina
O faia’oga a a’oga amata ma faia’oga a lau tama latou te lagolagoina lau tama i le tuputupu a’e ma le a’oa’o.
E fa’aaoga e polokalame aoga fa’ata’ita’i le Victorian Early Years Learning and Development Framework (VEYLDF) e ta’ita’ina ai le a’oa’oina ma le atina’eina o tamaiti.
O mea uma i lau Kinder Kit e feso’ota’i ma le 1 pe sili atu o taunu’uga i le VEYLDF.
- Fa’asinomaga
- A’oaoga
- Nu’u ma Alalafaga
- Feso’ota’iga
- Soifua Lelei
Ato fa’afafa
E mafai ona fa’aaoga ato fa’afafa a Kinder Kit i aso uma e tauave ai mea ma e ta’alo ai.
E mafai e lau tama ona tusia se ata i le pepa i tua, ina ia iloa ai po o fea lana ato.
Toso le sipi o le ato ma fa’apipi’i i lalo pine Velcro ina ia mafai ona fa’aaoga le ie mo ta’aloga fatu i mafaufauga.

- Fa’amau pe fa’alusi fusi o le ato fa’afafa ina ia nofo lelei le ato i le papatua o lau tamaititi.
- Fausia se tala fa’atasi ma ie pi’ipi’i.
- Fa’amalosiau le tusiata i luga o le pine o igoa.
- Fa’ata’ita’i le tomai tusitusi a’o le’i fa’atinoina.
Faitauga
O le faitautusi o se auala sili lea e mafuta fa’atasi ma fa’aalu ai taimi o se aiga. O se tasi o auala taua e lagolagoina ai le atinaeina o le faitautusi.
O le fa’asoa o faitauga tusi i se taimi masani ma lau tama e fesoasoani e atia’e lona mafaufau ma le tele o upu.

- Filifili faatasi se tusi.
- Su’e se nofoaga lelei e nofo ai ma faitau.
- Fesili i lau tama po’o le ā le mea e soso’o mai i le tala.
- Faitau i leo eseese e fetaui ma tagata o lo’o i le tala.
Tusia ma le fa’ailoga o maka
O le tusi ata ma le faia o fa’ailoga e mafai ai e tamaiti ona fa’aalia o latou lagona i le auala foafoa ma fausia lagona mautinoa. E ala i le fa’ata’ita’i o penivali i luga o pepa, tamaiti:
- atina’e tomai tau gaioiga lelei, aua e taua mo le a’oa’oina o le tusitusi
- fa’aleleia lo latou fa’amaopoopo lima-mata
- a’oa’o e uiga i lanu, foliga, mamanu ma laina
- fa’aalia le fatufatua’i
- feso’otai ma isi.

- Fa’amalosiau i lau tamaititi e fiafia i le fa’agasologa o le tusi ata.
- Fesili i ni fesili tatala avanoa ina ia mafai ai e lau tama ona talanoa e uiga i le ata.
- Fa’ailoa lanu ma ata o lo’o e va’ai iai.
Gaoioiga fatufatua’i
O ta’aloga fatufatua’i e fa’aosofia ai lagona uma e 5 o lau tamaititi - va’ai, sogisogi, fa’alogo, pa’i ma le tofo. O se auala malie e su’esu’e ai, fa’ailoa ma a’oa’o e uiga i le lalolagi o lo’o siomia ai oe.

- Fa’amalosia le onosa’i e ala i le fa’aali atu i lau tama, e lelei le toe amata. Afai e pauu poloka, fai ni mānava loloto ma toe fausia fa’atasi
- Taumafai e ta’avale fa’alapotopoto le paluga ta’alo, fai foliga, fa’amafola, ma omiomi.
- Fai musika fa’atasi. Fai fati eseese ma pa’o e ala i le patipati o ou lima po’o le tata o mea o lo’o maua i le fale.
Ta’aloga fai fafo
O ta’aloga nofo va’ava’aia fai fafo o se vaega tele o le tuputupu a’e, atiina’e ma le soifua manuia o lau tama.
E mafai e tamaiti ona:
- fa’alautele le latou malamalama i le saienisi e ala i le mata’ituina mea fa’anatura
- maua lagona tuto’atasi
- fegalegaleaiga lautele ma isi tamaiti
- su’esu’e ma a’oa’o e fai filifiliga lelei a’o ta’alo
- atiina’e gaioiga o le tino atoa, o gatasi lima ma mata ma le tomai tau gaioiga lelei ma le fatufatuga.

- Talanoa e uiga i laula’au ma ta’u mai lanu ma foliga eseese.
- Galulue fa’atasi e toto fatu la’au.
- Feso’ota’i ma le si’osi’omaga fa’alenatura. Talanoa e uiga i le puipuia o lo tatou si’osi’omaga.
- Fau ni maota oneone.
Tala fa’atino
O tala fa’atino e fa’amalosia ai tamaiti e fa’atino tala fa’atupu ma fa’atino tulaga o isi tagata.
E fa’aaoga e tamaiti tala fa’atino e fa’ata’ita’i ai gagana taua ma tomai fa’aagafeso’ota’i, e aofia ai:
- su’esu’e ma fausia ni lalolagi fou
- fefa’asoaa’i ma feauaua’i
- auala e fegalegalea’i ai ma feutaga’i le tasi ma le isi.

- Fa’aigoa ia meaola i le Igilisi ma isi gagana.
- Fai ni tagata o le tala.
- Fai ni tala.
- Fa’aaoga manu e su’esu’e ma fa’aalia lagona eseese.
Ta’aloga
Faia o ta’aloga fa’atasi ma aiga ma uo ose auala sili lea e fausia ai tomai fa’aagafeso’ota’i a lau tama.
O ta’aloga e mafai ona fesoasoani i tamaiti e a’oa’o ai le numera, gagana ma tomai e fo’ia ai fa’afitauli.

- A’oa’o tulafono o ta’aloga ma fa’ata’ita’i le ta’alo feauaua’i.
- Fa’amalosia tomai o le fo’ia o fa’afitauli ma le manatua o mea.
- Talanoaina numera ma fa’ata’ita’i le faitau i mea faitino.
Fausiaina o nu’u
O le taʻaloga o le auala lea e iloa ai e tamaiti ma aʻoaʻo e uiga ia i latou lava ma le lalolagi o lo’o siomia ai i latou. Mo tamaiti, e o faatasi le taalo ma a’oa’oga. O mea o lo’o i totonu o lau Kinder Kit e lagolagoina ai oe i le faia o ni talanoaga e uiga i ke ’ese’esega ma aganu’u ’ese’ese.

- Talanoa i lou alo e uiga i isi atunu’u ma manu e patino i lena atunu’u.
- Va’ai i se fa’afanua o le lalolagi e iloa ai po’o fea e afua mai ai gagana eseese.
Fa’aaloalo i lou fa’asinomaga
O le fa’amalosiau i tamaiti e a’oa’o tu ma aga uma e fausia ai le malamalama, taliaina ma le mitamita. O aganu’u a Apoliki ma Torres Strait Islander, ma iinei i Vitoria, aganu’u Koorie, o lo’o soifua ma olaola lelei e o’o mai i le aso. Matou te mitamita e fa’amanatu o latou o ni tusitala ma tusiata i le Kits.
O nisi nei o gaioiga e fesoasoani i lau tama e a’oa’o atili i tu ma aga a Koorie:

- A’oa’o i fa’ailoga a tagata Koorie mo meafaitino ma meaola.
- A’oa’o ma talanoa e uiga i aganu’u Koorie, ta’ita’i ma toa.
- Saili i le taua o le Fa’ailoaina o le Atunu’u.
O tusi faaliliu i le Gagana Fai Taga (Auslan)
Auslan o le gagana fai taga o lo’o fa’aaogaina i le Polokalame a Gagana i Aoga Amata i totonu o Vitoria. O lenei polokalame o lo’o avanoa i Aoga Fa’ata’ita’i.
E tele fa’amanuiaga mo tamaiti e a’oa’oina i se isi gagana a’o laiti, e aofia ai:
- fa’ateteleina o le tomai amata i le faitau tusi ma le tusitusi
- fa’aleleia le manatu fetu’utu’una’i
- fa’aopopo le mautinoa i le tagata lava ia ma le soifua manuia
- fa’amalosia o le fa’asinomaga fa’aleaganu’u.
O le tele o tusi o lo’o aofia i le 2026 Kinder Kits o lo’o maua fa’aliliuga Auslan.

- Faailoa atu lagona e ala i le Auslan.
- Fa’afeiloa’i i Auslan.
Saogalemu o tamaiti, le soifua manuia ma le lagolago fa’aopoopo
E leai se mea e sili ona tāua nai lo le saogalemu ma le soifua manuia o tamaiti. Fesili i lau auaunaga pe fa’apefea ona latou tausia le saogalemu o tamaiti.
E eseese uma auala ma le televave e a’oa’o ai tamaiti. Talanoa i lau faiaoga i le aoga fa’ataitai pe afai e iai ni au popolega. Afai e mana’omia e oe po’o lau tama se fesoasoani fa’aopoopo, e maua le fesoasoani i auala nei:

- Faatulaga sou taimi e vaai ai le foma’i po o se tausi soifua mo tamaiti e faatalanoa ni au fesili.
- Valaau le Maternal and Child Health line (laina o le Soifua Maloloina o Tina ma Tamaiti) i le 13 22 29 mo aiga i Vitoria e iai tamaiti fa’atoa fananau mai se’ia o’o i le 6 tausaga, 24 itula o le aso, 7 aso o le vaiaso.
Galuega i A’oga Amata
Manatu e amata se matata fa’ale-galuega i le vaega o a’oga amata a Vitoria. Mo le lagolagoina i le avea o oe ma faia’oga i le a’oga amata poʻo se faia’oga, e iai:
- filifiliga su’esu’e fetu’una’i
- sikolasipi agalelei
- fa’aosofiaga tau tupe.

Foai mai lau Kinder Kit
A mae’a ona fa’aaogaina e lau tama mea o le Kinder Kit, fa’amolemole tia’i i se auala talafeagai.
Afai o lo’o tulaga lelei pea nei mea, mafaufau e foa’i atu i se fa’alapotopotoga alofa. Fesili ia te oe lava ‘Pe mafai ona ou avea nei mea i se uō?’. Afai o le tali o le ioe, ona talafeagai lea le foa’i i fa’alapotopotoga alofa.
Afai e le talafeagai au mea mo le foa’i, fa’amolemole toe fa’aaoga pe a mafai.
O le fa’aitiitia ma le tia’i sa’o o otaota e fesoasoani e fausia ai se Vitoria mama ma lanumeamata.

Updated 22 January 2026
About the VIC Government
- The Premier and ministers
- Find a Vic Gov department, agency or service
- Strategies and policies
- Inquiries and royal commissions
Grants and programs
Jobs and careers
Arts, culture and heritage
Business and the workplace
- Mentally Healthy Workplaces Framework
- Portable Long Service Authority
- Victoria’s racing industry
- Workforce Inspectorate Victoria
- Liquor licensing, sale and supply
Communities
- Children
- First Peoples - State Relations
- Finding records
- Gender equality & women’s leadership
- LGBTIQA+ equality
- Multicultural communities
- Seniors Online
- Veterans support and commemoration
- Volunteering in Victoria
- Youth Central
Education and training
- Victorian Early Childhood Regulatory Authority
- Early childhood education – information for professionals
- Kinder: Best Start, Best Life
- Education – information for parents
- Schools.Vic - information for schools
- Education grants, programs, awards and events
- PROTECT
- TAFE, training and universities sector
- TAFE Victoria
- Victorian Skills Authority
- Apprenticeships Victoria
- Learn Local
Environment, water and energy
Finance and economy
Health and social support
- Family violence reform
- NDIS Worker Screening Check
- NDIS and disability services and support in Victoria
- Patient Review Panel
- Transforming Trauma Victoria
Housing and property
Law and justice
- Adoption
- Births, deaths and marriages
- Honorary justices
- Machete ban
- Safeguarding Victorians against terrorism
- Stolen Generations Reparations Package
- Victims of Crime
- Victorian Racing Tribunal
Safety and emergencies
- Emergency Recovery Victoria
- Victorian Emergency Relief and Recovery Foundation
- Emergency Recovery Resource Portal
- How well do you know fire
- Fire Services Reform
- Water safety
- Marine Search and Rescue
Science and technology
- Data sharing and open data
- Data.vic - discover and access Vic Gov open data
- Developer.Vic - portal for API developers
- Go.vic URL shortener
- Vic Gov IT project dashboard
- Victoria’s free public wi-fi network
- Cyber security in the Victorian Government
Sport and recreation
Traffic and transport
- Cameras Save Lives
- Transport Fines
- Getting Around
- Transport Planning
- Transport Future
- Climate Change and transport
- Future Directions For Transport
- Transport projects
- Ports and Freight
Working in the Victorian Government
- Single Digital Presence home
- Accommodation and Library Services
- Executive employment in the Victorian public sector
- Budget, procurement and funding
- Careers in the Victorian Government
- Council and Regulator Toolkit
- Guidelines for working in government
- Join a government network
- Standards and guidelines
- VicFleet CarPool
- Victorian Government style guide